Orsolya Žagar Szentesi
Katedra za hungarologiju na Odsjeku za hungarologiju i turkologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Godine 1994. na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije osnovan je studij hungarologije, što je predstavljalo silno važno obogaćenje u području filoloških struka na našem fakultetu. Činjenica da je riječ o jednoj ne-indoeuropskoj filologiji, već bi sama po sebi bilo dovoljno da se njezino uvođenje smatra velikim poduhvatom, no hungarološka je struka zbog gotovo tisućljetnog suživota Hrvata i Mađara od iznimne važnosti za hrvatsku nacionalnu povijest i kulturu.
Na samom početku stoljeća čak je postojala Katedra za mađarski jezik i književnost, i znamo da je od 1902. Kazimir Grekša, svećenik, cistercit, doktor filozofije i «kraljevski javni profesor mađarskog jezika i književnosti» predavao jezike iz mađarskog jezika i književnosti. Bio je pisac i prevodilac, a objavio je i studije iz povijesti mađarske književnosti. Objavio je Slovnicu Madžarskog. Bio je dekan fakulteta 1910./11. a radio je do 1918.
Poslije njega je Ivan Bojničić, «sveučilišni lektor i kraljevski javni izvanredni profesor» do 1923. predavao mađarsku gramatiku za početnike i čitanje izabranih štiva, kada je studij ukinut.
Kasniji pokušaji za ponovno pokretanje studija, u šezdesetim i ranim sedamdesetim godinama, nisu uspjeli, ali je tih godina uveden lektorat, pa se barem moglo učiti mađarski jezik.
Godine 1994. je zajedničkom inicijativom i suradnjom mađarskog veleposlanstva, Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti i tehnologije RH pokrenut studij hungarologije pri Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije. Predstojnicom novoosnovane Katedre za hungarologiju imenovana je profesorica Milka Jauk-Pinhak koja je sastavila prvotni program studija po modelu drugih filoloških studija na fakultetu. Zbog nedostatka primjereno osposobljenih hungarologa u Hrvatskoj studij je u prvih nekoliko godina rada uglavnom bio upućen na goste profesore iz Mađarske. Godine 1997. kreće se u širenje nastavničke ekipe – u stalni angažman kao mlađa asistentica uzima se najprije Orsolya Žagar Szentesi, zatim kao stalna lektorica Franciska Ćurković Major.
2005. odlaskom u mirovinu dotadašnje voditeljice studija prof. Milke Jauk-Pinhak predstojništvo katedre preuzima docentica Orsolya Žagar Szentesi. To je ujedno u godina kada se priprema novi reformirani program studija prema bolonjskim načelima. Program studija od onda u manjim je segmentima modificiran, i kao takav uspješno se reakreditirao 2014 prilikom institucijskog reakreditacijskog procesa.
Prelaskom na bolonjski režim studiranja studij hungarologije dalje provodi svoje tradicionalno visoke strukovno-nastavne standarde. Odanim radom nastavničke ekipe postavlja se posebni naglasak na prepoznavanje i poticanje individualnih zainteresiranosti i vještina naših studenata. Posebno smo ponosni na rezultate naše prevodilačke radionice, u okviru kojega redovno se prevode na hrvatski renomirana djela suvremene mađarske književnosti. Naš je rad na tom planu dobro prepoznat i u Mađarskoj, pa su naši studenti već dugih niz godina rado viđeni sudionici na raznim ljetnim školama književnog prevodilaštva u matičnoj zemlji.
Krajem 2006. sa strane MZOŠ -a odobren je prvi znanstveno-istraživački projekt pri Katedri, u okviru kojega su obavljena temeljna istraživanja za izradu kontrastivne gramatike mađarskog kao stranog jezika za hrvatski korisnički krug. Osim što je tim projektom katedra uključena u krvotok hrvatskog znanstvenog miljea, stvoreni su ujedno službeni okviri za širenje nastavnog kadra, pa je na katedru primjena i prva znanstvena novakinja prof. Kristina Katalinić, a krajem 2015. u docentsko zvanje primljen je i dr. sc. Sandor Bene. Osim spomenutih suradnika, u radu katedre aktivno su angažirani lektorica iz Mađarske, kao i nekoliko vanjskih suradnika.
Zahvaljujući međudržavnim ugovorima o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Hrvatske i Mađarske, od početka rada katedre velik broj naših studenata imao je priliku raznim stipendijama usavršavati svoje znanje u Mađarskoj. U međuvremeu oživljeni su i sveeuropski okviri sveučilišne mobilnosti koje u velikoj mjeri iskoristimo za ovu svrhu, zahvaljujući tome da proteklih godina izgradili smo institucionalnu suradnju s mnogim sličnim studijima u Europi i u matičnoj zemlji u okviru Erasmus-programa. Pod okriljem tog programa proteklih godina brojna velika imena međunarodne hungarologije gostovala su kod nas održavši predavanja za naše studente i profesore.
Najdavnija suradnja nas ipak veže za Institut Balassi iz Budimpešte koji se sustavno brine o hungarološkim katedrama i lektoratima u svijetu. U smislu međudržavnog sporazuma, katedra posredstvom Instituta Balassi i danas angažira jednog gost-profesora i jednog lektora (materinskog jezika).
Iza katedre je nekoliko uspješno provedenih znanstvenih i strukovnih projekata. 2015. obilježili smo 20. godišnjicu rada studija organiziranjem međunarodne znanstvene konferencije – koja je bila četvrta takva manifestacija katedre od njenog osnutka 1994. Istim povodom, u suradnji s renomiranim književnim časopisom Književna smotra objavili smo poseban tematski broj o mađarskoj književnosti, dok smo povodom 900. obljetnice zajedničke nam države – godine 2008. – izdali smo zbirku rasprava hungaroloških društveno-filoloških tema. Iza nas je su i četiri posebna sveska u kojima smo izdali prve potpune hrvatske prijevode renomiranih klasičnih djela mađarske književnosti koji su nastali u našoj studentskoj književno-prevodilačkoj radionici pod mentorstvom Franciske Ćurković Major koja je od 2013 u mirovini, ali na ovom području vrlo aktivno radi i dalje sa studentima. Ponosni smo što je vrijednost našeg zalaganja na ovom planu prepoznalo i Vijeće Mađarske manjine grada Zagreba koji su brojne naše projekte i financijski pomagali.
Svi suradnici katedre vrlo su aktivni istraživači u svojim znanstvenim područjima, a u svoja istraživanja rado uključuju i studente. Trenutno je i nekoliko radova ili knjiga naših suradnika u fazi objavljivanja.