Datum osnutka: 19. lipnja 1932. godine
Organizacijski oblik: mađarsko manjinsko kulturno društvo
Pravni ustrojbeni oblik: udruga građana
Sjedište (adresa): Martićeva 8, 10000 Zagreb, Hrvatska
Telefon/fax: +385-1-4813587
E-mail adresa: ady-endre@inet.hr
Rukovodstvo: 9-člani Upravni odbor na čijem je čelu Predsjednik Društva.
Predsjednik: Ferencne Ranogajec
U današnjem sjedištu se nalazi od: 15. lipnja 2007. godine.
Dosadašnji nazivi:
1932-1940 – Kulturno društvo madžarskih akademičara u Zagrebu
1940-1946 – Zagrebačka mjesna grupa Kulturne zajednice Mađara u Hrvatskoj
1946-1954 – Zagrebačko mađarsko kulturno društvo
Od 1954. – Mađarsko kulturno društvo Ady Endre
Povijest
Zagrebačko Mađarsko kulturno društvo Ady Endre, osnovano 1932. godine, je institucija mađarske manjine u Hrvatskoj s dugom tradicijom. O radu Društva u prvih osam godina postojanja možemo doznati u knjižici izdanoj 1940. godine pod naslovom Podnosimo izvješće (Számot adunk). U njoj se može pročitati da je Društvo osnovano 19. lipnja 1932. godine, kada su 64 studenta u đačkom domu u Tvrtkovoj ulici osnovali Kulturno društvo madžarskih akademičara u Zagrebu. Udruga se još iste godine – zahvaljujući donacijama redovnih i podupirućih članova – uselilo u unajmljene prostorije u zgradi na Zrinskom trgu br. 15., te je započelo svoju djelatnost. Organiziraju se poglavito kulturne i sportske manifestacije za mađarske studente. Akademske 1933/34. godine započinje s radom menza, koja je – osim što je članovima osiguravala mogućnost jeftine i kvalitetne prehrane – imala i karitativni karakter: oni koji su na to bili prisiljeni, tu su mogli dobiti i besplatan ručak.
Rad menze je bio možda najvažniji razlog da se Društvo 1935. godine preselilo u svoje dugogodišnje sjedište u Radićevu ulicu. Do 1941. godine broj redovitih članova se kretao između 100 i 130, dok je broj podupirućih članova sa 210 iz 1933. narastao na 940. Udruga tijekom II. Svjetskog rata djeluje pod imenom Zagrebačka mjesna grupa Kulturne Zajednice Mađara u Hrvatskoj. Broj članova se smanjio, a većinu članstva su umjesto studenata činili Mađari, obrtnici i činovnici koji su živjeli u Zagrebu.
20. siječnja 1946. godine udruga ponovno mijenja svoje ime i postaje Zagrebačko Mađarsko kulturno društvo. U radu Društva, uz studente iz Vojvodine koji su ponovno počeli dolaziti, aktivno sudjeluju i istaknute osobe kulturnog života Hrvatske. 1948. godine Društvo postaje članom Kulturnog Saveza Mađara Jugoslavije osnovanog godinu dana ranije u Subotici. Savez kontinuirano materijalno pomaže rad Društva. Raspadom Kulturnog Saveza Mađara Jugoslavije 1950. godine Društvo postaje članom Saveza Mađarskih Kulturnih Društava Narodne Republike Hrvatske. 4. travnja 1954, udruga se osamostaljuje, te preuzima svoje današnje ime, Mađarsko kulturno društvo Ady Endre. Rukovodstvo Društva ponovno preuzimaju zagrebački Mađari i mađarski studenti na Sveučilištu u Zagrebu. Društvo Ady Endre još iste godine postaje članom Saveza Mađara Hrvatske osnovanog u Osijeku.
’60-te i ’70-te godine prošlog stoljeća se slobodno mogu nazvati „zlatnim godinama” Društva, kada je iz Baranje, Slavonije i Vojvodine godišnje dolazilo 50-tak novih studenata koji su u to vrijeme bili glavni pokretači rada. Tada se osnivaju šahovska i stolnoteniska sekcija, čak je postojala i nogometna momčad. 1972. godine je – uz već postojeću literarnu sekciju i vrlo popularni glazbeni sastav – pod vodstvom učitelja plesa, gospođe Ildikó Varga osnovan plesni ansambl.
’80-tih godina – zahvaljujući pionirskom radu gospođe Varga – Revijalni plesni ansambl MKD Ady Endre je predstavljao novost na razini cijele države. Neovisno o tomu, što pretežitu većinu njegovih članova više nisu činili Mađari, plesni ansambl nije bio prestao njegovati nacionalnu baštinu, redovito je sudjelovao na folklornim smotrama i manifestacijama nacionalnog karaktera.
Krajem ’70-tih i početkom ’80-tih godina prošlog stoljeća počinje se sve više osjećati utjecaj otvaranja viših škola i fakulteta u Osijeku i Vojvodini: broj mađarske mladeži na studiju na Zagrebačkom Sveučilištu je znatno smanjen. Prazninu nastalu izostankom studenata ponovno su popunili Mađari koji žive u Zagrebu. Oduševljenja, želje da se nešto učini i nadalje nije nedostajalo, ali smanjivanje broja članova, te promjene u uvjetima života postupno su doveli do pada kvalitete u radu Društva. Pod utjecajem disko-klubova koji su u glavnom hrvatskom gradu nicali poput gljiva nakon kiše ’80-tih godina se prestaje s organizacijom plesnjaka subotom navečer, raspuštaju se sportske sekcije, a članovi literarne sekcije se okupljaju tek prigodom pojedine proslave. Tomu usprkos uspjela se na doličan način proslaviti 50. obljetnica rada uz sudjelovanje više stotina nekadašnjih članova, među kojima je bilo i 30 osnivača. Taj uspjeh nije rezultat rada samo tadašnjeg predsjednika, već – prvenstveno – rada gospodina Tibora Tótha, glavnog pokretača Društva.
Od svibnja 1986. godine Društvo djeluje kao samostalna društvena organizacija. Ovo razdoblje karakteriziraju znatno ograničene materijalne mogućnosti nastale kao posljedica gospodarske krize u zemlji. Djelatnost Društva je ograničena gotovo isključivo na rad plesnog ansambla. Tih su godina jedino prihodi ostvareni od plesnih tečajeva omogućili opstanak Društva.
Početkom ’90-tih je zbog društvenih promjena, raspada SFRJ i osamostaljenja Hrvatske otvoreno novo razdoblje života MKD Ady Endre. 1992. godine je zbog rata u zemlji 60. obljetnica postojanja proslavljena vrlo skromno. Tom prigodom je Društvu ministar kulture i prosvjete Republike Mađarske dodijelio vrijednu plaketu Pro Cultura Hungarica.
Tada počinje proslavljanje mađarskih nacionalnih praznika – 15. ožujka i 23. listopada – a paralelno s tim raste i zanimanje Mađara u Zagrebu, odnosno cijeloj Hrvatskoj spram slobodnog izjašnjavanja nacionalnog identiteta i društvenog života.
Tijekom ratnih godina članstvo Društva Ady Endre sudjeluje u gotovo svim značajnijim organizacijskim oblicima Mađara u Hrvatskoj. Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, Demokratska zajednica Mađara u Hrvatskoj, Izviđački odred Nikola Zrinski, Interesna zajednica Bela IV., sve su to na određeni način „djeca” Društva. Mađarsko kulturno društvo Ady Endre je među prvima postalo članom Saveza Mađarskih Udruga.
Društvo od svoga osnutka ima knjižnicu koja je iz godine u godinu sve bogatija. Pretežiti dio knjiga je u Društvo stiglo u obliku donacija iz različitih izvora. Najviše su poklonili nekadašnji članovi Društva, odnosno njihovi potomci koji više ne govore mađarski. Prije raspada bivše Jugoslavije je novosadska Novinsko-izdavačka kuća Forum također dostavljala manje donacije, dok je nakon društvenih promjena sve tješnja suradnja s knjižnicama iz matične zemlje rezultirala pojavom novijih naslova. Veliki je problem da je zbog nedostatka prostora i nemogućnosti odgovarajuće sistematizacije knjižni fond od gotovo 6000 knjiga samo djelomično dostupan.
Audio-vizualnu građu knjižnice čini 30-tak audio-kazeta, te 52 video kazete, većinom djela mađarskih filmskih klasika. Audio-kazete su poklon članova – prvenstveno voditeljice dječje sekcije – nakon povratka s puta u Mađarsku, a video-kazete su – uz nekoliko iznimaka – poklon Ministarstva vanjskih poslova Republike Mađarske iz 1994. godine.
Kako bi se rad i rezultati sekcija spasili od zaborava u posljednjih 10-tak godina – u skladu sa skromnim mogućnostima – djelomično ili u potpunosti snimamo naše programe. Ove snimke se nalaze i video-arhivu Društva. Trenutno je na raspolaganju stotinjak sati video-materijala.
2002.godine je proslavljena 70. obljetnicu osnutka. Manifestacije tim povodom su održane pod pokroviteljstvom ministra Nacionale Kulturne Baštine Republike Mađarske i ministra kulture Republike Hrvatske. Tom prigodom je ministar Gábor Görgey dodijelio plaketu Pro Cultura Hungarica tadašnjem predsjedniku Društva, gosp. Péteru Szekeresu koju mu je ministrov osobni izaslanik politički tajnik, gosp. László Kocsi uručio 26. rujna 2002. godine na svečanoj sjednici održanoj povodom jubileja. U godini jubileja je i Društvo dobilo priznanje, Plaketu grada Zagreba koju je uručila osobno gradonačelnica Zagreba.
Od svibnja 2004. godine nastaje krizna situacija u svezi s prostorijama Društva. Novi vlasnici prostora u dvorišnom dijelu Radićeve 32 su mu namijenili novi sadržaj, te pozivaju Društvo da napusti svoje dugogodišnje sjedište. Rukovodstvo o tomu obavještava sve relevantne državne i gradske institucije, ali do proljeća 2007. nitko ne nudi odgovarajuće prostorije. Novi vlasnici u rujnu 2005. podižu tužbu kod Općinskog suda u Zagrebu radi iseljenja Društva. Konačni rezultat tužbe je zaključak Općinskog suda kojim se određuje sudska ovrha predaje prostorija koja se provodi 15. svibnja 2007. godine. Međutim Društvo ne dospijeva na cestu, jer svega nekoliko dana prije iseljenja Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom nudi Društvu prostor u Martićevoj 8, kojega ono prihvaća. Preseljenje inventara se odvija tijekom rujna i listopada, a službeno otvorenje novih prostorija je bilo 21. listopada 2007. godine. Tijekom proljeća 2008. godine su prostorije – s iznimkom velike dvorane – temeljito obnovljene u što je uloženo gotovo 200.000 kuna, a dobar dio sredstava je prikupljen zahvaljujući pretežno entuzijazmu nekoliko članova Društva.
Rukovodstvo i sekcije Društva – unatoč višegodišnjoj kriznoj situaciji – nastavljaju rad nesalomljiva duha, zahvaljujući i trudu tadašnje predsjednice Marijane Selman. Rezultat toga je veličanstvena proslava 75. obljetnice osnutka Društva koja je zbog problema s prostorom prolongirana za 2008 godinu. Pokroviteljstvo nad proslavom obljetnice su prihvatili Gábor Demszky, gradonačelnik Budimpešte i Milan Bandić gradonačelnik Zagreba. U sklopu manifestacije je održana promocija knjige Ponovno podnosimo izvješće (Ismét számot adunk) autora Tibora Tótha u kojoj je opisana povijest Društva od samih početaka, izložba fotografija, te kulturni program u kojemu su nastupili članovi svih sekcija Društva.
Useljenjem u novi prostor, te njegovim primjerenim uređenjem nastaje novi zamah u aktivnosti Društva. Rezultat toga su sve sadržajniji i kvalitetniji kulturni programi, ponovno pokretanje serijala znanstveno-popularnih predavanja pod naslovom Mađarska tribina (u suradnji s Društvom mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj i Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba), 2010. godine ponovno kreće s radom stolnoteniska sekcija, a 2012. je osnovan Mješoviti zbor koji svojim nastupima znatno obogaćuje sadržaj pojedinim manifestacija, te s jednakim uspjehom predstavlja Društvo i mađarsku nacionalnu manjinu na različitim manifestacijama u Zagrebu i izvan njega.
MKD Ady Endre i dalje aktivno djeluje na njegovanju mađarskog jezika i kulture. Uz brojne manifestacije i kulturne programe je od veljače 2016. godine za svoje članove pokrenulo i radionicu učenja mađarskog jezika u sklopu koje oni članovi koji do sada nisu imali prilike učiti jezik mogu savladati njegove osnove, a oni koji posjeduju osnovna znanja, ista mogu proširiti. Radi ostvarivanja pojedinih ciljeva, te provođenja pojedinih aktivnosti surađuje s drugim udrugama Mađara (Izviđački odred Mađara Zrínyi Miklós, Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj) i institucijama (Vijeće mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba, dvojezično odjeljenje pri Osnovnoj školi Ivana Gundulića, mađarska skupina u sklopu Dječjeg vrtića Potočnica), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek Hungarologije.