1. MANDAT
2002. godine donošenjem Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina[1] dograđen je sustav unapređivanja, očuvanja i zaštite položaja nacionalnih manjina u hrvatskom društvu, a pripadnicima nacionalnih manjina, među ostalim radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima, zajamčeno pravo izbora članova Vijeća i Predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Mađarska zajednica u Zagrebu odmah je temljem mogućnosti dobivene navedenim zakonom pristupilo samoorganiziranju i konzultacijama, te na izborima za članove Vijeća i Predstavnike nacionalnih manjina Grada Zagreba održanih 18. svibnja 2003. godine izabralo 25 člana Vijeća.
U Vijeće su izabrani predstavnici svih društveno aktivnih skupina i udruga mađarske nacionalne manjine u Zagrebu[2]. Na konstituirajućoj sjednici za predsjednika je izabran Josip Attila Thesz, a za zamjenika Peter Sekereš, koji se kasnije odriče te funkcije i postaje tajnik Vijeća.
Nakon provedbe izbora, Grad Zagreb je osigurao prostor i sredstva za rad izabranih Vijeća i Predstavnika i svu potrebnu stručnu i tehničku pomoć u procesu konstituiranja Vijeća, odnosno uvođenja članova Vijeća i Predstavnika u obnašanje njihovih dužnosti. Na taj su način osigurani preduvjeti za nesmetano funkcioniranje vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u skladu s njihovom ustavnom ulogom. Vijeće 2003. godine dobiva prostor za korištenje na adresi Vodovodna 15,
U svibnju 2004. Gradska skupština Grada Zagreba donijela je Statutarnu odluku o izmjenama i dopunama Statuta Grada Zagreba[3], kojom su u temeljni gradski akt ugrađene odredbe o ovlastima Vijeća i Predstavnika nacionalnih manjina, o službenoj uporabi znamenja i simbola nacionalnih manjina, te o osiguravanju sredstava za rad Vijeća i Predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba. Dva mjeseca kasnije, Odlukom o izmjenama i dopunama Poslovnika Gradske skupštine Grada Zagreba[4] uređeni su način, rokovi i postupak ostvarivanja prava Vijeća i Predstavnika nacionalnih manjina u Gradu Zagrebu. Iako to nije bila zakonska obaveza Grada, spomenutom je odlukom osnovan Odbor za nacionalne manjine kao stalno radno tijelo Gradske skupštine koje razmatra pitanja u vezi s ostvarivanjem prava nacionalnih manjina u Gradu Zagrebu, mjere za unapređivanje položaja nacionalnih manjina u Gradu Zagrebu i prijedloge općih akata kojima se uređuju pitanja od značenja za nacionalne manjine u Gradu Zagrebu te Gradskoj skupštini daje svoje prijedloge i mišljenja. Odbor ima predsjednika i šest članova. Tri člana Odbora imenuju se iz redova Vijeća i Predstavnika nacionalnih manjina.
Vijeće mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba, tijekom prvog mandata osim što je donjelo sve potreben interne dokumente nužne za rad i djelovanje, objedinjuje i koordinara brojne aktivnosti i manifestacije, te materijalno pomaže realizaciju brojnih priredbi i događanja od značaja za mađarsku zajednicu u Zagrebu.
Koristeći zakonsku mogućnost[5], vijeća albanske, bošnjačke, crnogorske, češke, mađarske, makedonske, slovenske i srpske nacionalne manjine Grada Zagreba u prosincu 2003. osnovala su Koordinaciju nacionalnih manjina Grada Zagreba, prihvativši Sporazum o osnivanju Koordinacije[6].
2. MANDAT
Na izborima za članove manjinskih Vijeća provednim u svibnju 2007. izabran je novi sastav Vijeća mađarske nacionalne manjine u Gradu Zagrebu u kojoj se bira novih 6 osoba, Vijeće za predsjednika bira Zoltana Balaž-Pirija. Njegovim dolaskom na čelo Vijeća pokreću se nove aktivnosti. Tijekom 2008. godine zbog potrebe što boljeg informiranja mađarske zajednice u Zagrebu počinje se sa izdavanje Biltena[7] i njegova distribucija poštom. Biraju se Odbori[8] koji se aktivno bave pojedinim sektorima aktivnosti, a krajem mandata donosi se novi Statut[9], izrađuje se Poslovnik[10]
Predsjednik Vijeća aktivno sudjeluje u radu Koordinaciju nacionalnih manjina Grada Zagreba, koju vodi Darko Šonc, predsjednik Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba, koja je nešto manje aktivna nego u prethodnom mandatu, ali to se može pripisati nedostatku njene pravne osobnosti.
Zagrebačko vijeće zajedno sa županijskim vijećima iz Baranje i Slavonije pristupa se osnivanju Koordinacije Vijeća i Predstavnika mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (MKOO), koja se konstituira 14. lipnja 2008. godine, sa dva supredsjedatelja Peterom Sekerešom iz Zagreba i Janošom Andočijem iz Osijeka. Bez obzira da ni ova Koordinacija nema pravnu osobnost, ona redovito održava sastanke i usklađuje aktivnosti na kvartalnim sjednicam u sjedištima pojedinih Vijeća, odnosno Predstavnika, što doprinosi njenom ugledu i značaju u široj mađarskoj zajednici.
3. MANDAT
S obzirom da je značaj i uloga Vijeća sasvim integrirana u društveni i javni život kako Grada Zagreba tako i mađarske zajednice, pred manjinske izbore 2011. godine raste interes za članstvo u Vijeću mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba, te za 25 vijećnika 3 zagrebačke udruge ukupno 35 kandidata.
Nakon provednih izbora, konstituira se vijeće u novom sastavu[11], a za predsjednika se ponovo bira Zoltan Balaž-Piri,
U prve dvije godine trećeg mandata zbog novog i vrlo heterogenog sastava, Vijeće se više bavi unutarnjim ustrojem i regulativom, ali ne zapostavljajući izvršavanje stavaka iz svojih godišnjih programa rada. Uvodi se praksa održavanja redovitih mjesečnih sastanaka, izrađuje Pravilnik[12], zbog osnivanja novih odbora dva puta se dopunjuje Statut[13] i Pravilnik o radu Vijeća.
U ovom mandatu Koordinacija nacionalnih manjina Grada Zagreba za svog predsjednika bira Zoltana Balaž-Pirija predsjednika Vijeća mađarske nacionalne manjine u Gradu Zagrebu, čime se ponovo jača njena uloga kao partnera Gradu Zagrebu i šire.
Unatoč tome što je donošenjem Zakon o Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina[14] koordinacijama data pravna osobnost, zbog smanjenja broja izabranih županijskih Vijeća i promjena na čelu istih, Koordinacija mađarske nacionalne manjine se ne uspjeva konstituirati, a sukobi između dviju krovnih udruga[15] mađarske nacionalne manjine u RH poprima zabrinjavajuću razinu.
4. MANDAT
Na izborima za četvrti saziv vijeća nacionalnih manjina Grada Zagreba koji su održani su 31. svibnja 2015. mađarska zajednica u Zagrebu, odnosno tri udruge[16] izlaze sa jednom unaprijed usuglašenom listom zajedničkih kandidata, što je jedinstveni slučaj ne samo kod mađarske već i drugih nacionalnih manjina u cijeloj Republici Hrvatskoj. Novo izabrano Vijeće[17] iznova za predsjednika bira Zoltana Balaž-Pirija, a za zamjenicu predsjednika Marijanu Selman.
S obzirom da je većina vijećnika ovog saziva već nekoliko mandata izabrano, neposredno nakon konstituiranja nastavlja se sa učinkovitim radom, te se u godišnji Program rada uvrštavaju nove stavke. Zbog dosadašnjeg vrlo pozitivnog stava i postignutih rezultata koji se najviše može zamjetiti na ujedinjenju zagrebačke zajednice i zajedničkog nastupa, te usuglašavanja aktivnosti s mađarskim udrugama i institucijama u Zagrebu, ali i sa institucijama matične zemlje Vijeće postaje važan čimbenik i partner kako na društvenom tako i političkom planu. Događanja mađarskog karaktera usklađuju se s Veleposlanstvom Mađarske i Mađarskim Institutom u Zagrebu, što daje nove vrlo pozitivne rezultate.
Zahvaljujući inicijativi zagrebačkog Vijeća i aktivnom angažmanu nakon dugotrajnih pregovora i usuglašavanja 2016. uspjeva konstituiranje i registracija Koordinacije vijeća i predstavnika mađarske nacionalne manjine na razini Republike Hrvatske. Jednoglasno je za predsjednika ove Koordinacije izabran Zoltan Balaž-Piri.
Vijeća mađarske nacionalne manjine u Gradu Zagrebu danas u suradnji sa zagrebačkim udrugama i institucijama, bilo mađarskim, manjinskim ili večinskim, zahvaljujući adekvatnoj potpori od strane Grada Zagreba godišnje uspjeva samostalno ili zajednički realizirati oko 40 različitih manifestacija, kulturnog, obrazovnog, društvenog ili vjerskog karaktera. Putem „facebook stranice“[18] i tiskovine „Bilten Mađara Zagreba“ izvještava o svim proteklim i obavještava o predstojećim zbivanjima u Zagrebu od zanačaja za mađarsku zajednicu.
Vijeće skrbi o provedbi predškolske [19] i školske nastave na materinskom jeziku po modelu B[20] i C[21], te održavanju nedjeljnih katoličkih misa za vjernike mađarske nacionalnosti, koja se sada održava jednom mjesečno u crkvi Svetog Marka u Zagrebu.
Zaključno možemo podvući, da svojim radom Vijeće opravdava svoje postojanje i aktivno skrbi o svim pripadnicima mađarske zajednice u Zagrebu, kao i mađasrkim institucijama i udrugama i aktivan je partner lokalnoj samoupravi u rješavanju manjinskih pitanja, sa naznakom da u posljednjih godina nije bilo niti jednog posjeta ijedne mađarske delegacije koja nije izrazila želju susresti se s predstavnicima Vijeća, što je dokaz prepoznatog sustavnog i dosljednog rada i izgrađenog odličnog odnosa sa instiucijama Mađarske u Republici Hrvatskoj.
[1] Narodne novine 155/02
[2] Članovi Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba u 1. mandatu (2003-2007)
- Anđal Stjepan
- Balázs László
- Balázs Piri Zoltán
- Csipak Jenő
- Draganić Hajnalka – učiteljica
- Guzsvány István
- Dr. Horváth László – tajnik DMZUH
- Jancsi Andor – službenik
- Jeny Eva – odvjetnica
- Kerekesné Kozel Katalin
- Kovács Lea – student
- Kučera-Čavara Emese
- Likó János – predsjednik udruge izviđača
- Major József
- Márki Antal
- Molnár László – poduzetnik
- Pápé János – predsjenik NO MKD „Ady Endre“
- Patarčić József
- Dr. Petrik József – znanstvenik
- Sebők Endre
- Szekeres Péter – predsjednik MKD „Ady Endre“
- Šehtel Molnár Annamária
- Thész Josip Attila- poduzetnik
- Torma László – umirovljenik
- Žiha Kalman – znanstvenik
[3] Službeni glasnik Grada Zagreba 10/04
[4] Službeni glasnik Grada Zagreba 14/04
[5] Člankom 33. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina propisano je da dva ili više vijeća nacionalnih manjina osnovanih u istoj ili u različitim jedinicama samouprave mogu, radi usklađivanja ili unapređivanja zajedničkih interesa, osnovati koordinacije vijeća nacionalnih manjina.
[6] Službeni glasnik Grada Zagreba 23/03
[7] Zágrabi Magyar Közlöny -Bilten Mađara Grada Zagreb, po 4 stranice na svakom jeziku, fotokopiranjem
[8] Članak 21. Statuta Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba (2008) definira slijedeća radna tijela:
- Odbor za vjerska pitanja,
- Odbor za odgoj, obrazovanje i mladež,
- Odbor za informiranje i izdavaštvo,
- Odbor za gospodarstvo i financije,
- Odbor za statut, normativne akte i nadzor.
[9] Statut Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 3/11).
[10] Poslovnika o radu Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba (08.03.2011)
[11] Članovi Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba u 3. mandatu (2011-2015)
- Lea Kovács
- Zoltan Balaž-Piri
- Hajnalka Draganić
- Marijana Selman
- Ferenc Kovács
- Julianna Nagy Varjas Major
- Zsuzsa Csanyi
- Margit Szabo
- Peter Sekereš
- Katalin Marta Svaguša
- Annamaria Šehtel Molnar
- Jožef Major
- Atila Varga
- sc. Tibor Littvay
- sc. Ferencne Ranogajec
- sc. József Petrik
- Rokuš Kalapiš
- Laszlo Koiss
- sc. László Molnár
- Janoš Pape
- Tibor Varga
- József Guzsvány
- Kalman Kugli
- Lajos Szirovicza
- sc. Antun Marki
[12] Pravilnik o radu tajnika (2012.)
[13] Statutarnom odlukom o dopuni Statuta (2012.) osnivaju se dva nova odbora;
– Odbor za kulturnu razmjenu i Odbor za vanjske odnose
Statutarnom odlukom o dopuni Statuta (2013.) osnivaju se nova odbor;
– Odbor za znanost
[14] Narodne novine 80/11 i 34/12
[15] Krovne udruge mađarske nacionalne manjine u RH :
- Savez mađarskih udruga – Magyar Egyesületek Szövetsége (SMU – MESZ)
- Demokratska zajednica Mađara u Hrvatskoj – Horvátországi Magyarok Demokratikus Közössége (DZMH – HMDK)
[16] Predlagači kandidata za članove Vijeća mađarske nacionalne manjine: Mađarsko kulturno duštvo „Ady Endre“, Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika Hrvatske i Udruga izviđača Mađara „Zrinyi Miklós”
[17] Članovi Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba u 4. mandat (2015-2019):
- Zoltan Balaž-Piri
2. József Guzsvány
3. Zsuzsa Csanyi
4. Hajnalka Draganić
5. Ferencne Ranogajec
6. Ferenc Kovács
7. Julianna Nagy Varjas
8. Margit Szabo
9. Tibor Littvay
10. Atila Varga
11. József Petrik
12. Annamaria Šehtel Molnar
13. Tibor Varga
14. Katalin Marta Svaguša
15. Lajos Szirovicza
16. Rokuš Kalapiš
17. Lea Kovács
18. Kalman Kugli
19. Marijana Selman
20. Antun Marki
21. Eszter Petković
22. László Koiss
23. Laslo Torma
24. Ana Sekereš Rukavina
25. Marta Džeba
[18] Magyarok Zágrábban – Mađari u Zagrebu
[19] Mađarska odgojna skupina u Dječjem vrtiću Potočnica
[20] Dvojezična nastava od 1. do 4. razreda u OŠ Ivana Gundulića
[21] Njegovanje materinjeg jezika u I. Gimanziji